
POSKLIZ GLAVE BEDRENE KOSTI
Što je poskliz glave bedrene kosti?
Poskliz glave bedrene kosti ili epifizioliza glave bedrene kosti je prijelom kroz zonu rasta kada se glava pomakne u odnosu na vrat bedrene kosti. Djeca opisuju pojavu bolova u kuku, natkoljenici ili koljenu. Jaki bolovi se mogu javiti naglo – akutno ili mogu biti blaži pa traju duže vrijeme – kronično. Isto tako poskliz može biti blažeg stupnja pa djeca mogu hodati ili može biti većeg stupnja pa djeca nisu više u mogućnosti hodati. Obično se poskliz događa za vrijeme pubertetskog zamaha rasta s pojačanom učestalošću kod pretile djece i djece koja su intenzivnije uključena u sportske aktivnosti skakanja. Kako je gornji okrajak bedrene kosti kod djece građen tako da je zona rasta položena dosta okomito na podlogu, zona rasta je izložena velikim silama smika. Drugi značajan čimbenik koji pridonosi posklizu je hormonski disbalans – kada je nepovoljan odnos hormona koji utječu na rast u odnosu na hormone koji utječu na dozrijevanje zone rasta. Poskliz glave bedrene kosti pojavljuje se nešto češće kod dječaka, a kod 25 % djece javlja se na oba kuka istovremeno.
Kod djece u pubertetskom zamahu rasta u slučaju pojave naglih i jakih bolova u kuku, ograničenja pokretljivosti ili nemogućnosti hodanja treba posumnjati na poskliz glave bedrene kosti, što zahtjeva hitan pregled dječjeg ortopeda. Naime, poskliz glave bedrene kosti može imati katastrofalne posljedice na dječji kuk, zbog čega je ovo stanje hitnoća u dječjoj ortopediji. Zapravo je najvažnije posumnjati na poskliz, napraviti RTG snimke i pažljivo ih pogledati.
Kako dokazati poskliz glave bedrene kosti?
Nakon razgovora u ambulanti i na osnovu kliničkog pregleda djeteta može se posumnjati na poskliz glave bedrene kosti. Djeca opisuju intenzivne bolove u kuku, natkoljenici ili koljenu koji su se javili naglo, obično nakon neke aktivnosti. Bolovi mogu biti toliko jaki da dijete šepa ili čak ne može hodati. U kroničnom obliku poskliza bolovi nisu nagli i pretjerano izraženi već se djeca žale na manje bolnosti i nelagodu u kuku ili natkoljenici do koljena. Kod poskliza djeca nemaju povišenu tjelesnu temperaturu i dobrog su općeg stanja. Za vrijeme kliničkog pregleda dijete treba poleći na stol i provjeriti opseg pokreta u kuku. Fleksija kuka je promijenjena – koljeno „bježi vani“ dok je unutarnja rotacija kuka izuzetno bolna. Staro je pravilo dječje ortopedije da se kod svih bolova u koljenu treba pregledati i kukove. Osnovna dijagnostička obrada je RTG kukova u dva smjera, gdje se na RTG snimkama traži pomak glave bedrene kosti u odnosu na vrat, slika 1. Ponekad kod manjih i kroničnih poskliza RTG snimka nije dovoljna pa je potrebno napraviti MR. Druge bolesti koje u svom početku mogu uzrokovati slične tegobe na kuku su tranzitorni sinovitis kuka, septički artritis kuka, stres prijelom vrata bedrene kosti ili juvenilni idiopatski artritis kuka.

Slika 1.
Kako liječiti poskliz glave bedrene kosti?
Poskliz glave bedrene kosti uvijek se liječi kirurški – stabilizacija/fiksacija pomaknute glave bedrene kosti vijkom, slika 2. Nakon operacije dijete treba hodati uz rasterećenje podlaktičnim štakama kroz 6 tjedana. Operaciju treba napraviti što prije moguće da se izbjegne što veći pomak glave. S većim pomakom glave bedrene kosti rastu šanse da se krvne žile koje vode do glave pokidaju, da se prekine opskrba krvlju glave bedrene kosti te da ona postepeno prijeđe u avaskularnu nekrozu – infarkt. To je teška posljedica poskliza glave bedrene kosti koja uzrokuje velike bolnosti i rješava se ugradnjom umjetnog zgloba kuka. Blaži stupnjevi poskliza glave bedrene kosti nakon operacije imaju dobru prognozu jer može doći do remodeliranja kosti u vratu tako da kuk poprima potpuno zdravi oblik. Nažalost, ponekad i nakon uspješno izvedene operacije kuk ostaje promijenjen i vremenom ima veću šansu za razvoj sekundarnog osteoartritisa – potrošnje zglobne hrskavice.

Slika 2.