Što je Sinding – Larsen – Johanssonova bolest?
Sinding – Larsen – Johanssonova bolest ili entesitis apicis patellae, bolnost je donjeg ruba – vrha patele. Uz Osgood – Schlatterovu bolest, Sinding – Larsen – Johanssonova bolest najzastupljeniji je razlog dolaska adolescenata kod dječjeg ortopeda zbog problema s koljenima. Potkoljenicu ispruža tj. ekstenziju koljena radi najjači mišić ljudskog tijela, četveroglavi mišić natkoljenice (lat. quadriceps femoris) koji polazi s više hvatišta na zdjelici te se zajedničkom tetivom hvata na gornji rub patele. Snaga kvadricepsa zatim ide preko patele i ligamenta patele na goljeničnu kost – tibiju i to na koštanu izbočinu na prednjoj strani – tuberozitas tibije. Sinding – Larsen – Johanssonova bolest nastaje kao posljedica ponavljajuće mikrotraume, istezanja-povlačenja polazišta ligamenta patele s vrha patele. Kao i kod Osgood – Schlatterove bolesti, Sinding – Larsen – Johanssonova bolest javlja se u pubertetskom zamahu rasta. Međutim, za razliku od Osgood – Schlatterove bolesti koju češće imaju dječaci, Sinding – Larsen – Johanssonova bolest podjednako je učestala kod oba spola.
Kako dokazati Sinding – Larsen – Johanssonovu bolest?
Kod Sinding – Larsen – Johanssonove bolesti djeca se žale na bolnost koljena na prednjoj strani, na vrhu patele. U podlozi nema traume, nego se bolnost javlja postepeno i pojačava nakon sportskih aktivnosti. Bolovi su često obostrano. Kliničkim pregledom se ne nalazi oteklina, a palpacijski se uvijek izaziva jaka bolnost nad vrhom patele. Kako bi se zaista izazvala bolnost patele, nju je kod kliničkog pregleda potrebno malo odignuti drugom rukom kako bi vrh bio dostupniji palpaciji. Profilna RTG snimka koljena je karakteristična, nalazi se blaga sjena – osteoliza nad vrhom patele, međutim RTG snimanje nije neophodno kod prvog pregleda. Bolove uz patelu, samo s unutrašnje strane koljena, može izazvati zadebljana medijalna plika za koju djeca obično kažu da ih boli odmah kod početka aktivnosti.
Kako liječiti Sinding – Larsen – Johanssonovu bolest?
Liječenje Sinding – Larsen – Johanssonove bolesti je konzervativno, fizikalnom terapijom. Svakako treba ukinuti skakanje i doskakivanje jer su tada sile najizraženije. Radi se modifikacija sportskih aktivnosti, treba više voziti bicikl. Najvažnije je započeti s istezanjima natkoljenih mišića koji su obično skraćeni. Uporno istezanje mišića treba kombinirati s istezanjem mišićnih fascija uz pomoć Black roll valjka. Kako Sinding – Larsen – Johanssonova bolest nastaje češće kod djece sportaša koji skaču, potrebno ih je upozoriti na ispravnost tehnike skakanja. Sinding – Larsen – Johanssonova bolest uglavnom prolazi uz fizikalnu terapiju. Kod djece kojima se nakon dugotrajne fizikalne terapije bolnost nije smirila, mogu se postaviti ortopedski ulošci sa supinacijskim klinom. Međutim, kod neke djece se treba operacijski – artroskopijom koljena pregledati vrh patele i eventualno iglom osvježiti polazište ligamenta patele.
